Skip to content Skip to left sidebar Skip to footer

Zakoni

Utvrđen nacrt zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osoba sa invaliditetom

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na sjednici utvrdila Nacrt zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške lica sa invaliditetom te uputila ga u daljnju parlamentarnu proceduru.

Ovim zakonom utvrđuju se definicije osoba sa invaliditetom i samog invaliditeta, jedinstvena načela i institucionalni model za ocjenu stepena invaliditeta, okvir i jedinstven pristup materijalne podrške lica sa invaliditetom. Također, utvrđuju se osnovna prava, obim i uslovi pod kojima se ostvaruju, osnovica za ta prava, te finansiranje, svrha isplate novčanih naknada za priznata prava, postupak za ostvarivanje osnovnih prava, nadzor nad primjenom zakona i druga pitanja od značaja za ostvarivanje osnovnih prava osoba sa invaliditetom na području FBiH.

Osoba sa invaliditetom, u smislu ovog zakona, jeste ono kod kojeg postoje trajne promjene u zdravstvenom stanju, odnosno trajno oštećenje organizma koje je prouzrokovano bolešću (urođenom ili stečenom) ili povredom i koje se ne može otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske zaštite, a koje je zbog takvog stanja u interakciji s različitim barijerama onemogućeno, pod jednakim uslovima ravnopravno sa ostalim članovima društva, sudjelovati u svim segmentima života. To su djeca i odrasli koji su slijepi i slabovidi, gluhi i nagluhi, s poremećajima u govoru i glasu, s tjelesnim oštećenjima i trajnim smetnjama u fizičkom razvoju, zatim sa smetnjama u psihičkom razvoju (lakog, umjerenog, težeg i teškog stepena), te lica s kombinovanim smetnjama (višestruko ometena u razvoju).

Invaliditet može biti mentalni (mentalna oboljenja), intelektualni (smetnje u intelektualnom razvoju i funkcionisanju), fizički (tjelesna oštećenja) i senzorni (čulna oštećenja).

Pored prava utvrđenih ovim zakonom, organi i institucije u čijoj je nadležnosti zaštita i ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom, mogu u svojim posebnim zakonima ugraditi jedinstvena načela iz ovog zakona, te utvrditi i druga prava koja će biti u funkciji unapređenja položaja lica sa invaliditetom u društvu.

Ocjenu o procentu invaliditeta donosi Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Osobe sa invaliditetom imaju prava na ličnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od drugog lica, ortopedski dodatak, pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad, prioritetno zapošljavanje pod jednakim uslovima, novčanu i drugu materijalnu pomoć, smještaj u drugu porodicu i u ustanovu socijalne zaštite, te na usluge socijalnog i drugog stručnog rada, kao i na kućnu njegu i pomoć u kući.

Radi ostvarivanja osnovnih prava utvrđenih ovim zakonom, osobe sa invaliditetom se razvrstavaju prema utvrđenom procentu oštećenja organizma u dvije grupe: u prvoj su osobe sa invaliditetom sa 100 posto, a u drugoj sa 90 posto oštećenja organizma.

Osobe sa invaliditetom kod kojih je utvrđen stepen oštećenja organizma u visini od 60, 70 i 80 posto mogu ostvarivati prava iz ovog zakona, koja su regulisana propisima iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, zapošljavanja te kantonalnim propisima u pogledu visine novčanih iznosa, uslova njihovog ostvarivanja i postupka za njihovim ostvarivanjem.

Osobna invalidnina određuje se u mjesečnom iznosu, srazmjerno stepenu oštećenja organizma prema nalazu, ocjeni i mišljenju Instituta.

Mjesečni iznosi lične invalidnine određuju se u procentu od osnovice definisane u članu 18. ovog zakona i to za prvu gupu 40 posto, a za drugu 30 posto. Mjesečni iznos naknade za njegu i pomoć od drugog lica određuje se u procentu od osnovice i to za prvu grupu 100 posto, a za drugu 50 posto od osnovice.

Osnovica za obračun visine mjesečnih novčanih naknada po ovom zakonu iznosi 80 posto najniže plaće u FBiH, a njenu visinu utvrđuje svojim aktima Vlada FBiH u skladu sa Zakonom o radu. Osnovica se usklađuje sa izmjenama visine najniže plaće. Ukoliko se zbog usklađivanja mijenjaju visine novčanih naknada za priznata prava, korisnicima se neće izdavati nova rješenja, ali će im biti isplaćene naknade u skladu sa izmijenjenim iznosima.

Novčana sredstva za isplatu priznatih prava osoba sa invaliditetom se u cjelosti osiguravaju u federalnom budžetu.

Kako je obrazložilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, provođenje ovog zakona zahtijevat će dodatna finansijska izdvajanja iz federalnog budžeta. Uzimajući u obzir broj korisnika, izmijenjenu osnovicu, zadržane procente od osnovice, za provođenje ovog zakona je potrebno osigurati oko 260.000.000 KM, odnosno na godišnjem nivou dodatnih 118.000.000 KM u federalnom budžetu pored onih koji se redovno osiguravaju za isplatu tih naknada, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike

Javni poziv za finansiranje projekata i programa iz sredstva dijela prihoda ostvarenih u budžetu FBiH po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću za 2022 godinu

Iz dijela prihoda ostvarenih u Budžetu FBiH po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti raspisuje Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava u svrhu finansiranja/sufinansiranja projekata i programa.

Predmet Javnog poziva

Predmet Javnog poziva je raspodjela sredstava iz dijela prihoda ostvarenih u budžetu Federacije Bosne i Hercegovine po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, koje se uplaćuju sukladno Zakonu o igrama na sreću (“Službene novine Federacije BiH”, br. 48/15 i 60/15).

Namjena i financiranje projekata ili programa

Sukladno tačci. 3), 5) i 9) stav 2. člana 7. Zakona o igrama na sreću i tačci 3), 5) i 9) člana 2. Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću (“Službene novine Federacije BiH”, br. 89/15 i 11/17), sredstava iz dijela prihoda ostvarenih u budžetu Federacije Bosne i Hercegovine po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću raspodijelit će se za financiranje programa i projekata koji se odnose na:

Zadovoljavanje potreba osoba s invaliditetom u smislu poboljšanja životnih uslova i rada njihovih organizacija

Projekti ili programi koji budu predloženi, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) podržat će u sljedećim maksimalnim iznosima do 30.000,00 KM po podnositelju zahtjeva iz oblasti zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom u smislu poboljšanja životnih uslova i rada njihovih organizacija i smještaja i utočišta žrtvama torture i nasilja (sigurne kuće i skloništa).

Pravo sudjelovanja

Pravo sudjelovanja po ovom Javnom pozivu imaju udruženja i humanitarne organizacije sa sjedištem na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, koje su osnovane u skladu sa važećim propisima o udruženjima i fondacijama (u daljnjem tekstu: podnositelji prijava) a koje ispunjavaju opće i posebne uslove utvrđene ovim Javnim pozivom.

Jedan podnositelj prijave može predložiti samo jedan projekt ili program iz oblasti utvrđenih ovim Javnim pozivom, čije se finansiranje/sufinansiranje predlaže.

Podnositelji prijava koji za dodijeljena sredstva po ovom osnovu ovom Ministarstvu nisu dostavili finansijski izvjštaj o namjenskom utrošku sredstava, ili u dostavljenom finansijskom izvještaju nisu opravdali dobivena sredstva u poslijednje 3 godine, u skladu sa Uredbom o kriterijima, nemaju pravo sudjelovanja u raspodjeli sredstava po ovom Javnom pozivu, te njihova prijava na ovaj Javni poziv neće biti razmatrana.

Krajnji rok za dostavljanje zahtjeva je 7. 4. 2022. godine.

Pitanja i odgovori za vakcinaciju protiv Covid-19 oboljenja

Edukativni tekst, pitanja i odgovori i linkovi na brošure koje je izradio Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

Šta je vakcinacija?

Vakcinacija je najdjelotvorniji način zaštite od bolesti COVID-19 i najučinkovitiji način suzbijanja širenja pandemije. Vakcinisanjem štitite sebe i osobe s kojima živite ili s kojima dolazite u kontakt. Sve registrirane vakcine u BiH i Evropskoj uniji djelotvorno štite od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnih ishoda.

Prioritetne skupine za cijepljenje protiv COVID-19:

  • dravstveni djelatnici i pomoćno osoblje u zdravstvenim ustanovama
  • starije osobe u socijalnim ustanovama za zbrinjavanje starijih i njegovatelji
  • osobe starije od 75 godina
  • osobe od 60 do 74 godine
  • osobe (mlađe od 75 godina) naročito ranjive zbog kliničkih stanja (odrasle osobe sa Downovim sindromom, primatelji transplantiranih organa, osobe s karcinomom (nisu u remisiji), osobe s ozbiljnim respiratornim stanjima: cistična fibroza, teška astma i teška hronična opstruktivna bolest pluća, osobe s rijetkim bolestima koje povećavaju rizik od infekcije, osobe s asplenijom ili disfunkcijom slezene, osobe na dijalizi)
  • osobe ispod 60 godina s hroničnim bolestima i stanjima (hronične bolesti respiratornog i kardiovaskularnog sistema, hronične bolesti bubrega i jetre, dijabetesom, hroničnim neurološkim bolestima i različitim tipovima imunosupresije, asplenijom ili disfunkcijom slezene, morbidno pretilih, teška mentalna oboljenja)
  • osobe zaposlene u značajnim javnim službama – policija, prosvjeta, socijalne službe i dr.
  • ostale dobne skupine

Koja je cijena vakcinacije?

Vakcina je besplatna, kako bi svi građani mogli dobiti potrebnu zaštitu od zaraze virusom.

Jesu li vakcine sigurne?

Prije stavljanja na tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri regulatornom tijelu te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti. U ovom slučaju, da bi vakcina bila dozvoljena na teritoriji Evropske unije, treba je odobriti Evropska agencija za lijekove. Iako se za ove vakcine razvoj i regulatorni postupci provode ubrzano, konačno odobrenje mogu dobiti samo ako se dokaže da imaju pozitivan sigurnosni profil. Lijekovi i vakcine protiv bolesti COVID-19 se, nakon odobrenja, prate posebno intenzivno i s tim ciljem se na evropskom nivou upravo uvode novi mehanizmi pomoću kojih ćemo moći prikupiti još više podataka o sigurnosti njihove primjene. Evropska agencija za lijekove (EMA) izrađuje Plan praćenja sigurnosti kako bi se sve nove informacije koje se pojave u kontekstu pandemije, uključujući bilo koji sigurnosni signal relevantan za ocjenu omjera koristi i rizika vakcina, odmah identificirale i ocijenile te kako bi se pravovremeno poduzele sve odgovarajuće regulatorne aktivnosti radi zaštite javnog zdravlja. EMA se obavezala osigurati najviši mogući nivo transparentnosti za lijekove povezane s bolešću COVID-19 (uključujući vakcine), s obzirom na visoki javni interes i potrebu da se važne informacije podijele s naučnom zajednicom i pridonesu daljnjoj globalnoj saradnji.

Koje vakcine su u upotrebi u borbi protiv COVID-19?

Vektorske vaccine: Sputnik V, AstraZeneca/Oxford i Johnson&Johnson/Janssen vakcina
Vektorske (adenovirusne) vakcine koriste oslabljenu verziju bezopasnog adenovirusa (vektor) u koji je ubačen genetski materijal novog koronavirusa za sintezu spike proteina. Kada vektor virus uđe u naše ćelije, genetski materijal daje ćelijama uputstvo da naprave spike protein, na koji naše imune ćelije stvaraju antitijela i čime se pokreće ćelijski imuni odgovor. Spike protein ili protein šiljka je protein pomoću kojeg virus SARS-CoV-2 inficira naše ćelije, a koji koronavirusu daje izgled krune, po kojoj je dobio ime. Spike protein je identificiran kao ključni antigen virusa SARS-CoV-2 koji pokreće reakciju našeg organizma i uslovljava težinu kliničke slike. Adenovirusi u ovim vakcinama tehnologijama genetičke rekombinacije gube mogućnost repliciranja, tj. „razmnožavanja‟. Ovi virusi ne mogu izazvati COVID-19.

Sputnik V
Ruska vakcina Sputnik V (Sputnjik V) Instituta Gamaleja bazirana je na adenovirusnom vektoru i, prema dosadašnjim istraživanjima, ima efikasnost od 91,6% nakon dvije doze. Ova vakcina štiti 100% od komplikacija i teške slike COVID-19 te smrtnog ishoda. Dvije doze ove vakcine se daju u razmaku od 3 sedmice. Od najčešćih nuspojava vezanih za ovu vakcine navode se: simptomi slični gripi, groznica, bol u zglobovima i mišićima, glavobolja, lokalne reakcije poput bola i oticanja na mjestu primjene vakcine.

AstraZeneca
AstraZeneca je adenovirusna vektorska vakcina koju je AstraZeneca razvila s Univerzitetom Oxford. Covidshield vakcina i koreanska AstraZeneca vakcina su identične AstraZeneca vakcinama! Ne radi se o „kopiji“ AstraZeneca vakcine, nego o istoj vakcini, samo pod drugim nazivom. Podaci Univerziteta Oxford ukazuju da nakon primanja prve doze vakcine, efikasnost ove vakcine iznosi oko 76%, a nakon druge doze oko 82%, s intervalom pouzdanosti od 62,7% do 91,7% nakon više od 12 sedmica. Druga doza ove vakcine se daje nakon 4 do 12 sedmica, a posljednja istraživanja govore da je najbolje drugu dozu primiti što kasnije, nakon 8 ili 12 sedmica, jer je ova vakcina efikasnija i titar antitijela je veći ako je vremenski razmak između doza duži. Nuspojave ove vakcine su: umor, groznica, bol, otok i crvenilo na mjestu primjene vakcine, bol u zglobovima i mišićima, glavobolja.

mRNA vakcine – Pfizer/BioNTech i Moderna
Vakcine protiv COVID-19 bazirane na informacijskoj RNK (messenger RNA) ubacuju u naše ćelije lipidne nanočestice u kojima se nalazi segment genetičke poruke virusa SARS-CoV-2 zadužene za sintezu spike proteina. Messenger RNK ulazi u ćeliju i pokreće sintezu spike proteina koji će dovesti do reakcije našeg imunološkog sistema i stvaranja antitijela. Na ovom principu su bazirane vakcine kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna. Ove vakcine ne mogu izazvati COVID-19.
Prema dosadašnjim istraživanjima, obje ove vakcine su efikasne, odnosno potiču imunološku reakciju organizma i stvaranje antitijela i ćelijskog imuniteta. Efikasnost Pfizerove vakcine je, prema ovim istraživanjima, 95%, a Modernine 94,1%. Obje vakcine se daju u dvije doze, intramuskularno u rameni mišić, Pfizer u razmaku od 21 dan, a Moderna od 28 dana. Pfizer/BioNTech i Modernina vakcina protiv COVID-19 izazivaju sljedeće nuspojave: bol na mjestu uboda, groznicu, mučninu i bol u zglobovima. Većina nuspojava je blagog do umjerenog intenziteta i kratkog trajanja. Kod ovih vakcina postoji mogućnost anafilaktičke reakcije (jake alergijske reakcije), ali su ovakvi slučajevi izuzetno rijetki, i najvjerovatnije su, prema dosadašnjim istraživanjima, rezultat reakcije na polietilen glikol koji je sastavni dio ovih vakcina.

Inaktivirane (mrtve) vakcine – Sinopharm i Sinovac
Mrtve vakcine protiv COVID-19 do sada su razvile kineske kompanije Sinopharm i Sinovac. U ovim vakcinama virus COVID-19 je umrtvljen ili oštećen tako da se ne može umnožavati. One ne mogu izazvati COVID-19, i posebno su pogodne za primjenu kod imunokompromitovanih osoba. Prijavljena efikasnost Sinopharm vakcine je 76% (Kina) odnosno 86% (UAE). Prijavljena efikasnost Sinovac vakcine u istraživanjima varira od 50,4% do 91,2%. I Sinopharm i Sinovac vakcine se daju u intervalu od 28 dana. Mrtve vakcine rijetko izazivaju česte ili burne nuspojave. Takav je slučaj i s ove dvije vakcine, kod kojih su u pojedinim slučajevima prijavljene sljedeće nuspojave: bol i otok na mjestu primjene vakcine, umor ili simptomi slični prehladi.


Koje su to najčešće nuspojave nakon vakcinacije?

Poznati lakši neželjeni događaji nastali od COVID-19 vakcine slični su onima iz drugih vakcina koje se apliciraju pomoću injekcija i uključuju bol na mjestu uboda, glavobolju, umor, bolovi u mišićima. Ostali lakši neželjeni događaji uključuju povišenu temperaturu, drhtavicu, mučninu, artralgiju (bol u zglobovima). Do danas nisu zabilježeni ozbiljni sigurnosni problemi.

Koje su kontraindikacije za vakcinaciju?

Opća predostrožnost/kontraindikacija za bilo koju vakcinu jeste moguća alergijska reakcija (uključujući anafilaksu) na neku komponentu vakcine, kao i trenutno postojanje akutnog oboljenja s povišenom temperaturom kod osobe koja se želi vakcinisati.

Koliko puta se treba vakcinisati?

Kako bi vakcina mogla učinkovito zaštititi od zaraze koronavirusom, potrebno je primiti najmanje dvije doze vakcine u razmaku od nekoliko sedmica (prema uputama proizvođača). Ukoliko iz različitih medicinskih, ili nemedicinskih razloga, osoba ne može da primi drugu dozu vakcine u predviđenom vremenskom periodu, drugu dozu treba dati tako da odlaganje bude što je moguće kraće.

Trebaju li i osobe koje su već preboljele Covid-19 primiti vakcinu?

Osobe koje su imale potvrđenu SARS-COV-2 infekciju u proteklih 6 mjeseci mogu odgoditi vakcinaciju do isteka navedenog perioda.

Mogu li osobe oboljeti od COVID-19 nakon primljene vakcine?


Mogu se dogoditi tri stvari, da neko ko je primio vakcinu ipak dobije COVID-19:

  1. Osoba koja je bila u kontaktu s virusom prije nego što se vakcinisala, tako da je u trenutku vakcinacije bila u inkubaciji;
  2. Osoba koja je bila u kontaktu s virusom u toku desetak dana u kojima se tek razvijaju antitijela;
  3. Osoba koja je primila tek prvu dozu vakcine i nije imala dovoljan titar zaštitnih antitijela. Imunološka reakcija organizma nije „na dugme“. Jednostavno, treba vremena da se počnu razvijati antitijela i zato se prvih 10-15 dana treba jako dobro čuvati, a treba se čuvati i prije vakcinacije. Oni ljudi koji su vakcinisani protiv COVID-19, a poslije oboljeli, često spadaju i u grupe kojima se teško čuvati od infekcije, recimo zdravstveni radnici imaju taj rizik. mRNA vakcine ne sadrže nikako virus SARS-COV-2, ni umrtvljen niti „živ“ virus koji se može replicirati. To znači da se COVID-19 ne može dobiti od ovih vakcina.

Može li se vakcinom smanjiti prijenos virusa s jedne osobe na drugu?

Još nije poznat učinak vakcinacije na širenje virusa SARS-COV-2 u zajednici. Nije još poznato u kojoj mjeri vakcinisane osobe mogu i dalje prenositi i širiti virus.

Koliko dugo traje zaštita vakcinom protiv COVID-19 oboljenja?

Trenutno nije precizno poznato koliko dugo traje zaštita vakcinom protiv COVID-19 oboljenja. Osobe vakcinisane tokom kliničkog ispitivanja nastavit će se pratiti još dvije godine kako bi se prikupilo više informacija o trajanju zaštite.

Mogu li djeca primiti vakcinu?

Dok podaci ne budu dostupni, ne preporučuje se vakcinacija djece i adolescenata ispod 16 godina. ‘EMA’ (Evropska agencija za lijekove) je s proizvođačem vakcina postigla dogovor o planu ispitivanja vakcina na djeci u kasnijoj fazi. Vakcine protiv COVID-19 nisu namijenjene djeci mlađoj od 16 ili 18 godina: granična dob za vakcinaciju zavisi od vrste vakcine.

Mogu li osobe s alergijama primiti vakcinu?

Jedina kontraindikacija za primanje vakcine protiv COVID-19 je alergijska reakcija na jedan od sastojaka vakcine. Historija bilo kakve iznenadne alergijske reakcije na druge vakcine i parenteralnu terapiju zahtjeva oprez, ali nije kontraindikacija. Navedene osobe potrebno je promatrati najmanje 30 minuta nakon imunizacije. U principu, osobe koje su imale alergijske reakcije na prvu dozu ne trebaju primiti drugu dozu vakcine. Hrana, kontakt i sezonske alergije se ne uzimaju kao mjere opreza.


(Izvori:https://vakcine.ba/teme/covid-19-i-vakcinacija/ (tekst je prilagođen, zbog obimnosti originalnog sadržaja)

Covid-19 i vakcinacija -Vrste vakcina

Infekcija novim koronavirusom (SARS-CoV-2) prvi put je registrovana u decembru 2019. godine u Kini i onda se kasnije brzo proširila u ostatku svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 31. decembra 2019. godine prvi put je obavijestila javnost o slučajevima oboljelih od pneumonije nepoznatog porijekla, u gradu Wuhanu (Kina), kod ljudi koji su bili povezani s korišćenjem proizvoda s lokalne pijace na kojoj su se prodavale životinje, meso i morski plodovi. Koronavirusna bolest, nazvana COVID-19 (engl. Corona virus disease 2019), nakon Kine brzo se proširila na većinu zemalja svijeta te je SZO 11. 3. 2020. proglasio pandemiju ovim virusom. U Bosni i Hercegovini prvi inficirani pacijent je registrovan 5. 3. 2020. u Banjoj Luci, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 9. 3. 2020. godine u Konjicu. Dakle, u pandemiji smo više od godinu. COVID-19 je respiratorna infekcija koja se primarno prenosi kapljičnim putem. Osnovni put transmisije je bliski kontakt s osobom koja ima virus, posebno prilikom kašljanja, kihanja i medicinskih intervencija na respiratornom traktu, kao što su intubacija, traheobronhijalna aspiracija i mehanička ventilacija.

Molekuli SARS-CoV-2 su izolovani iz krvi, pljuvačke, suza, konjuktivalne tečnosti i stolice oboljelih, tako da postoji mogućnost prenošenja infekcije i ovim putevima. Nakon prvih spoznaja o posljedicama infekcije SARS-CoV-2 virusom, pokazalo se da on ne napada samo pluća, nego i druge organe te da mnogi inficirani ne mogu preživjeti infekciju. Ne samo stariji. Nažalost, odnedavno smo suočeni i s novim mutacijama ovog virusa koje su registrovane i u našoj zemlji.

Nadalje, značajne su posljedice po organizam i nakon što se „pregura“ infekcija i konstatuje da više nismo pozitivni na virus. Kao odgovor na ove izazove otvaraju se POSTKOVID ambulante, a naučna saopštenja upozoravaju na moguće dugoročne posljedice, ne samo uže medicinske nego i psihološke i ekonomske. Ekonomske su već sada vidljive.

Dakle, SARS-CoV-2 je novi soj koronavirusa koji je uzdrmao planetu na način koji nije viđen još od velike pandemije gripe, tzv. španske groznice 1918. godine. Iako su naučnici i praktičari već došli do mnogih spoznaja, brojne nepoznanice u vezi s biološkim, epidemiološkim i kliničkim karakteristikama COVID-19, koje još postoje, onemogućavaju sigurna predviđanja daljnjeg toka aktuelne pandemije. No, ono što je od početka bilo jasno, jedini siguran način da se ova pošast zaustavi je otkriće efikasne vakcine ili vakcina koje će biti dostupne svima. To je bio opšti imperativ. Stoga se već nekoliko mjeseci nakon izbijanja pandemije, u više naučnih institucije i država (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija) počelo s radom na otkriću vakcina i njihovom testiranju po skraćenom postupku. Nije se moglo čekati dvije-tri godine da se do vakcine dođe na standardan način, dakle kroz nešto duži period. I vakcine su došle „na svijet“. Sigurne, učinkovite. Ali, avaj, ubrzo su proizvođači vakcina počeli izdavati saopštenja da nisu u stanju za kratko vrijeme proizvesti dovoljan broj vakcina za sve, a obećali su.

Koje su to vakcine?

Zahvaljujući vakcinisanju, mnoge bolesti koje su u prošlosti donosile globalnu nesreću mnogim ljudima svijeta, stavljene su pod kontrolu ili su iskorijenjene. Primjeri za ovu konstataciju su velike boginje i dječija paraliza, odnosno vakcine za ove bolesti. No, i pored ovih činjenica, u svijetu, pa i u našoj zemlji i regiji, postoji kod određenog broja ljudi negativan stav protiv vakcinisanja općenito. Slično je i s vakcinama protiv COVID-19.

Oni koji su protiv vakcinacije, tzv. ‘antivakseri’, pokušavaju na različite načine gurati taj anti-vakcinizam, uz naučno neutemeljene argumente. Pričalo se – možda će se vakcinisati, ali nikako ruskom ili kineskom, te da se neće vakcinisati jer ne vjeruju da je to uspješan način zaustavljanja infekcije SARS-CoV-2 virusom. Ne vjeruju ni u pandemiju. Tvrde da to nije ništa opasno, da nisu u rizičnoj grupi. A neki se plaše nuspojava i slično.
Da bismo stekli relativno realan uvid u stanje u našoj populaciji, uradili smo online anketu koristeći ‘Google Forms’ na uzorku od 300 ispitanika različitog spola, dobi i različitih profesija. Od ukupnog broja anketiranih, njih 82% je bilo ženskog, a 18% muškog spola.

Njih 30% izjavilo je da se neće vakcinisatia ‘antivaksera’ je bilo 6,7%.

Među onima koji su izjavili da se neće vakcinisati najveći broj je bio u dobi od 21 do 26 godina, zatim slijedi dob od 44 do 49. „Negativci“ su bili različitih profesija, obrazovanja i životne dobi.
Obrazloženje za NE vakcini: najčešće strah od nuspojava (63,3%), potom „ostalo“ (15,6%), „smatram da nema rizika da se zarazim‟ (npr. ne spadam u rizičnu grupu) (10,0%).

Zaključak

Dok je vakcinisanje u svijetu već odavno počelo, u našoj zemlji je, nažalost, tek simbolično počelo u manjem bh. entitetu, a početak ozbiljne kampanje vakcinisanja je i dalje neizvjestan. Kada vakcinisanje krene, vjeru­jemo da će procent antivakcinaša biti manji od ovoga koji smo mi utvrdili te da ćemo se barem iduće godine vratiti normalnom životu. Nadamo se i da će ekonomske poteškoće nastale zbog pandemije biti relativno brzo prevaziđene, a da će dugoročne posljedice po somatsko i psihološko zdravlje stanovništva biti manje nego što se sada čini. I da ćemo biti uspješniji u nošenju s ovim izazovima nego sa samom pandemijom.

autori:
Mr. sci. Selma SINANOVIĆ, Diplomirana medicinska sestra – Univerzitetski klinički centar Tuzla, Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli
Prof. dr. med. sci. Mirsad MUFTIĆ, Specijalista fizikalne medicine, subspecijalista reumatologije Fakultet zdravstvenih studja Univerzitet u Sarajevu

Zakon o pristupačnosti

ZNAK PRISTUPAČNOSTI ZA OSOBE S INVALIDITETOM
Službeni glasnik BiH, broj 54 od 28..07..2017. godine

Na osnovu člana 29. stav (5) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13), ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine donosi

PRAVILNIK
O OBILJEŽAVANJU VOZILA KOJIM UPRAVLJA LICE SA INVALIDITETOM ILI KOJIM SE PREVOZI LICE SA INVALIDITETOM

Član 1.
(Predmet)

Ovim Pravilnikom uređuje se način i postupak obilježavanja vozila kojim upravlja lice sa invaliditetom ili kojim se prevozi lice sa invaliditetom, uvjeti dobijanja znaka kojim se
obilježavaju ova vozila (u daljem tekstu: znak pristupačnosti), njegov izgled, način postavljanja i korišćenja, period važenja, vođenje evidencija izdatih znakova pristupačnosti, te način obilježavanja parkirališnog mjesta za ova vozila.

Član 2.
(Znak pristupačnosti)

(1) Znak pristupačnosti se izdaje licu sa oštećenim ekstremitetima, čiji su ekstremiteti, bitni za upravljanje vozilom, oštećeni najmanje 60% (u daljem tekstu: lice sa oštećenim ekstremitetima) i licu sa stepenom invaliditeta 100%, a koje se prevozi vozilom (u daljem tekstu: lice sa invaliditetom).
(2) Pravo na znak pristupačnosti imaju i udruženja lica s invaliditetom.
(3) Znak pristupačnosti se postavlja na vidnom mjestu u donjem desnom uglu prednjeg vjetrobranskog stakla vozila.
(4) Znak pristupačnosti se izdaje na period od 5 godina i daje pravo parkiranja vozila na mjestu označenom za parkiranje vozila sa znakom pristupačnosti.
(5) Znak pristupačnosti važi samo kada vozilom upravlja lice sa oštećenim ekstremitetima ili se lice sa invaliditetom prevozi u vozilu.
(6) Pravo koje proizilazi iz znaka pristupačnosti ne može koristiti osoba koja nije lice iz stava (1) ovog člana.
(7) Znak pristupačnosti, izdat licu sa oštećenim ekstremitetima, važi za više vozila, uz uvjet da su podešena da njime upravlja lice sa oštećenim ekstremitetima.

Integralni tekst Uredbe, zajedno sa prilogom slikovnog prikaza znaka pristupačnosti, uslova upotrebe I obavezne prateće dokumentacije možete preuzeti klikom na donji tekst – link:  LINK

UREDBA
O PROSTORNIM STANDARDIMA, URBANISTIČKO – TEHNIČKIM USLOVIMA I NORMATIVIMA ZA SPRJEČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH PREPREKA ZA LICA SA UMANJENIM TJELESNIM MOGUĆNOSTIMA

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovom Uredbom utvrđuju se prostorni standardi, urbanističko-tehnički uslovi i normativi za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih prepreka koje mogu ometati ili sprječavati kretanje, boravak i rad (u daljnjem tekstu: pristupačnost) lica umanjenih tjelesnih mogućnosti pri zadovoljavanju njihovih osnovnih životnih, radnih i drugih potreba.

Odredbe ove Uredbe ne mogu predstavljati ograničenje za primjenu uslova većeg stepena pristupačnosti kod planiranja i projektovanja građevina javne, poslovne, stambene i stambeno-poslovne namjene, svih drugih javnih površina kao i svih građevinsko-zanatskih i instalaterskih radova, te uslova i načina jednostavnog prilagođavanja pristupačnosti građevina stambene i stambeno-poslovne namjene.

Član 2.

Pristupačnost, unapređivanje pristupačnosti i jednostavno prilagođavanje pristupačnosti građevina iz člana 1. ove Uredbe obezbjeđuje se obaveznim projektovanjem i izvođenjem tih građevina na način da sadrže obavezne uslove te pristupačnosti i/ili da zadovoljavaju uslove upotrebe pomagala različitih kategorija lica umanjenih tjelesnih mogućnosti na način i u slučajevima propisanim ovom Uredbom.

Kada su uslovi pristupačnosti ujedno i dio puta za izlaženje u slučaju opasnosti, tada moraju ispuniti i zahtjeve po posebnom propisu

Vlasnik građevine dužan je održavati uslove pristupačnosti i ne smije smanjivati uslove upotrebe pomagala različitih kategorija lica umanjenih tjelesnih mogućnosti.

………………………………………………………………………………………………………………………..

Integralni tekst Uredbe, zajedno sa prilogom slikovnog prikaza pristupačnosti, uslova upotrebe pomagala I obaveznih elemenata pristupačnosti možete preuzeti klikom na donji tekst – link:

UREDBA O PROSTORNIM STANDARDIMA, URBANISTIČKO – TEHNIČKIM USLOVIMA I NORMATIVIMA ZA SPRJEČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH PREPREKA ZA LICA SA UMANJENIM TJELESNIM MOGUĆNOSTIMA (PDF-format) – preuzmi

ORTOPEDSKA POMAGALA

Na osnovu Odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava (“Službene novine Federacije BiH”, broj 21/09 od 01. 04. 2009. godine) osobe s invaliditetom imaju prava i na određena ortopedska pomagala (izvod iz zakona, tačka III):

U okviru osnovnog paketa zdravstvenih prava osiguranim licima pripada pravo na:

Korištenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke saglasno Listi ortopedskih i drugih pomagala koji se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja i koja je sastavni dio ove odluke (Prilog 1).

 


OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA CESTARINE
ZA OSOBE S INVALIDITETOM I NJIHOVA UDRUŽENJA/SAVEZE

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Na osnovu člana 110. stav 1. alineja 13. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 12/10, 16/10-isp i 66/13), federalni ministar prometa i komunikacija donijelo je Pravilnik o sistemu naplate cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pravilnikom je regulisano da su osobe s invaliditetom težeg oblika oslobođene plaćanja cestarine (Član 7.) kao  i postupak oslobađanja od plaćanja cestarine za fizička i pravna lica (Član 8.).

U ovom Prailniku, je decidno navedeno koje osobe s invaliditetom i vozila udruženja osoba sa invaliditetom imaju pravo na oslobađanje od plaćanja cestarine na autocestama, brzim estama i objektima s naplatom u Federaciji Bosne i Hercegovine postupak – način i dokumentacija kako to pravo ostvariti.

Kompletan Pravilnik možete preuzeti ovdje – ‘klikom’ na donji tekst, naslov:

PRAVILNIK O SISTEMU NAPLATE CESTARINE NA
AUTOCESTAMA, BRZIM CESTAMA I OBJEKTIMA S
NAPLATOM U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

(PDF format – 169 KB)



ZAKON
O ZABRANI DISKRIMINACIJE

Ovim zakonom uspostavlja se okvir za ostvarivanje jednakih prava i mogućnosti svim licima u Bosni i Hercegovini i uređuje sistem zaštite od diskriminacije.

Ovaj zakon primjenjuje se na postupanje svih javnih tijela na nivou države, entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, općinskih institucija i tijela, te pravnih lica s javnim ovlaštenjima, kao i postupanje svih pravnih i fizičkih lica, u svim oblastima.

Centralna institucija nadležna za zaštitu od diskriminacije je Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

Kompletan Katalog možete preuzeti ovdje – ‘klikom’ na donji tekst, naslov:

ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE (PDF format – 112KB)


MINISTARSTVO PRAVDE BiH – “eKonsultacije”

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine u prethodnim godinama je uložilo znatne napore kako bi unaprijedio sistem transparentnosti, saradnje i otvorenosti prema građanima i organizacijama civilnog društva. Kruna tih napora je web platforma „eKonsultacije“, koja je razvijena uz ekspertnu podršku projekta „Izgradnja kapaciteta institucija vlasti za učestvovanje u dijalogu sa civilnim društvom“ (CBGI) finasiranog od strane Evropske Unije.

Platforma omogućava potpuno i pravovremeno informiranje građana i predstavnika organizacija civilnog društva putem interneta o procesu donošenja određenih pravnih akata, te osigurava pouzdan komunikacijski kanal za njihovo učešće u kreiranju javnih politika. Ideje, sugestije i dodatne informacije prikupljene na ovaj način biće korištene za unapređenju javnih politika koje su u nadležnosti institucija BiH.

Na stranicama pred Vama, imate na raspolaganju savremene alate da na jednostavan način podijelite svoje mišljenje o prijedlozima pravnih propisa koji se donose u institucijama BiH, a koji su u domenu vaših interesa.

Prava osoba sa invaliditetom

ORTOPEDSKA POMAGALA

Na osnovu Odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava (“Službene novine Federacije BiH”, broj 21/09 od 01. 04. 2009. godine) osobe s invaliditetom imaju prava i na određena ortopedska pomagala (izvod iz zakona, tačka III):

U okviru osnovnog paketa zdravstvenih prava osiguranim licima pripada pravo na:

Korištenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke saglasno Listi ortopedskih i drugih pomagala koji se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja i koja je sastavni dio ove odluke (Prilog 1).

Kompletan spisak ortopedskih pomagala – Prilog 1 – možete preuzeti ‘klikom’ na:

OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA CESTARINE
ZA OSOBE S INVALIDITETOM I NJIHOVA UDRUŽENJA/SAVEZE

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Na osnovu člana 110. stav 1. alineja 13. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 12/10, 16/10-isp i 66/13), federalni ministar prometa i komunikacija donijelo je Pravilnik o sistemu naplate cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pravilnikom je regulisano da su osobe s invaliditetom težeg oblika oslobođene plaćanja cestarine (Član 7.) kao  i postupak oslobađanja od plaćanja cestarine za fizička i pravna lica (Član 8.).

U ovom Prailniku, je decidno navedeno koje osobe s invaliditetom i vozila udruženja osoba sa invaliditetom imaju pravo na oslobađanje od plaćanja cestarine na autocestama, brzim estama i objektima s naplatom u Federaciji Bosne i Hercegovine postupak – način i dokumentacija kako to pravo ostvariti.

Kompletan Pravilnik možete preuzeti ovdje – ‘klikom’ na donji tekst, naslov:

ZAKON
O ZABRANI DISKRIMINACIJE

Ovim zakonom uspostavlja se okvir za ostvarivanje jednakih prava i mogućnosti svim licima u Bosni i Hercegovini i uređuje sistem zaštite od diskriminacije.

Ovaj zakon primjenjuje se na postupanje svih javnih tijela na nivou države, entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, općinskih institucija i tijela, te pravnih lica s javnim ovlaštenjima, kao i postupanje svih pravnih i fizičkih lica, u svim oblastima.

Centralna institucija nadležna za zaštitu od diskriminacije je Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

Kompletan Katalog možete preuzeti ovdje – ‘klikom’ na donji tekst, naslov:

MINISTARSTVO PRAVDE BiH – “eKonsultacije”

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine u prethodnim godinama je uložilo znatne napore kako bi unaprijedio sistem transparentnosti, saradnje i otvorenosti prema građanima i organizacijama civilnog društva. Kruna tih napora je web platforma „eKonsultacije“, koja je razvijena uz ekspertnu podršku projekta „Izgradnja kapaciteta institucija vlasti za učestvovanje u dijalogu sa civilnim društvom“ (CBGI) finasiranog od strane Evropske Unije.

Platforma omogućava potpuno i pravovremeno informiranje građana i predstavnika organizacija civilnog društva putem interneta o procesu donošenja određenih pravnih akata, te osigurava pouzdan komunikacijski kanal za njihovo učešće u kreiranju javnih politika. Ideje, sugestije i dodatne informacije prikupljene na ovaj način biće korištene za unapređenju javnih politika koje su u nadležnosti institucija BiH.

Na stranicama pred Vama, imate na raspolaganju savremene alate da na jednostavan način podijelite svoje mišljenje o prijedlozima pravnih propisa koji se donose u institucijama BiH, a koji su u domenu vaših interesa.  LINK

Zakon o zapošljavanju

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom

ZAKON
O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI,
OSPOSOBLJAVANJU I ZAPOŠLJAVANJU LICA S INVALIDITETOM

Ovim zakonom se uređuje profesionalna rehabiltacija i zapošljavanje lica s invaliditetom sa smanjenom radnom sposobnošću (u daljem tekstu: lica s invaliditetom), osnivanje i djelatnost ustanova, privrednih društava i drugih pravnih lica koja se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem lica s invaliditetom. Osnivanje i rad Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom i druga pitanja u vezi profes. rehabilitacije i zapošljavnja lica s invaliditetom.

Između ostalog, član 4. ovog Zakona reguliše ko su lica s invaliditetom koja se tretiraju ovim Zakonom, a član 18. decidno navodi obavezu zapošljavanja lica s invaliditetom prema broju zaposlenih – npr. do 31.12.2011. godine najmanje jedno lice s invaliditetom na svaka 24 zaposlena….
Reguliše se, pored ostalog, i način otvaranja ZAŠTITNIH RADIONICA za lica s invaliditetom kao i sva ostala pitanja iz ove oblasti….

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica s invaliditetom je objavljen u Službenim novinama Federacije BiH broj 9/10 od 26.02.2010. godine

Kompletan ZAKON možete preuzeti ovdje (klikni na donji tekst:):

ODLUKA
O OSNIVANJU FONDA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE
OSOBA S INVALIDITETOM

Parlamnet Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 57. stav2. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom (Službene novine Federacije BiH, br. 9/10), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma održanoj 28. jula 2010. godine i sjednici Doma naroda održanoj 29. jula 2010. godine, donio naprijed navedenu Odluku

Kompletnu Odluku o osnivanju fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
možete preuzeti ovdje 
(klikni na donji tekst):


KATALOG
RADNIH MJESTA ZA OSOBE S INVALIDITETOM U BiH

Katalog radnih mjesta kreiran je s ciljem prevazilaženja predrasuda i elimiisanja diskriminacije prilikom zapošljavanjaosoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini

Sadržaj ovog kataloga je isključivo preporuka poslodavcima i osobama s invaliditetom, a nastao je kao rezultat dugogodišnjeg rada srodnih organizacija i institucija iz regije u rješavanju problematike zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s invaliditetom.

U ovom katalogu možete pronaći mnogobrojne vrste djelatnosti pogodne i za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao i preporuke za poslodavce.

  • Takodjer, u ovom katalogu su i:
  • I zvod iz Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom
  • Izvodi iz zakona o profesionalnoj rehabilitaciji oba bh. entiteta – Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj

.

Kompletan Katalog možete preuzeti ovdje – ‘klikom’ na donji tekst, naslov:

NAPOMENA:

Opširnije i detaljnije informacije i zakone možete pročitati i pronaći na zvaničnom sajtu Fonda za zapošljavanje : http://www.fprzoi.ba/

Zakon o zdravstvu

Zakon o zdravstevoj zaštiti “OSI”

ODLUKA
O UTVRĐIVANJU OSNOVNOG PAKETA ZDRAVSTVENIH PRAVA

Ovom Odlukom utvrđuje se minimalni obim prava obaveznog zdravstvenog osiguranja iz člana 32. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, br. 30/97 i 7/02), kao i drugih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: osnovni paket zdravstvenih prava) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), uključujući pri tome i:

posebne prioritetne federalne programe zdravstvene zaštite koji se provode na teritoriji Federacije

prioritetne najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti koje će se pružati osiguranim licima na teritoriji Federaciji

U okviru osnovnog paketa zdravstvenih prava osiguranim licima pripada pravo na:

  1. zdravstvenu zaštitu,
  2. naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad,
  3. lijekove utvrđene Odlukom o Listi esencijalnih  lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Kompletan tekst Odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava možete preuzeti “klikom” na tekst: link za pdf

ZAKON
O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se načela, mjere, način organizovanja i provođenja zdravstvene zaštite, nosioci društvene brige za zdravlje stanovništva, prava i obaveze lica u korištenju zdravstvene zaštite, te sadržaj, način obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene zaštite na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija)…….

Kompletan tekst zakona možete preuzeti ‘klikom’ na tekst: link za pdf

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVIMA, OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVIMA, OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA

Proglašava se Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 25. maja 2010. godine
i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine.

Član 1.

Ovim se zakonom određuju prava, obaveze i odgovornosti pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite, način korištenja tih prava, način zaštite i unapređenja tih prava, kao i druga pitanja u vezi sa pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata.
Na prava, obaveze i odgovornosti iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Pacijentom, u smislu ovoga zakona, smatra se svako lice, bolesno ili zdravo, osigurano ili neosigurano lice, koje zatraži ili kojem se pruža određena mjera ili usluga u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, sprečavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije…..

Kompletan tekst zakona možete preuzeti ‘klikom’ na tekst: link za pdf

Zakone – materijale možete preuzeti i čitati u programu “ADOBE READER”
Ukoliko nemate instatiliran ovaj program, možete ga besplatno preuzeti (instalirati) sa:

(klikni na sliku za preuzimanje programa)