Pitanja i odgovori za vakcinaciju protiv Covid-19 oboljenja

Edukativni tekst, pitanja i odgovori i linkovi na brošure koje je izradio Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

Šta je vakcinacija?

Vakcinacija je najdjelotvorniji način zaštite od bolesti COVID-19 i najučinkovitiji način suzbijanja širenja pandemije. Vakcinisanjem štitite sebe i osobe s kojima živite ili s kojima dolazite u kontakt. Sve registrirane vakcine u BiH i Evropskoj uniji djelotvorno štite od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnih ishoda.

Prioritetne skupine za cijepljenje protiv COVID-19:

• dravstveni djelatnici i pomoćno osoblje u zdravstvenim ustanovama
• starije osobe u socijalnim ustanovama za zbrinjavanje starijih i njegovatelji
• osobe starije od 75 godina
• osobe od 60 do 74 godine
• osobe (mlađe od 75 godina) naročito ranjive zbog kliničkih stanja (odrasle osobe sa Downovim sindromom, primatelji transplantiranih organa, osobe s karcinomom (nisu u remisiji), osobe s ozbiljnim respiratornim stanjima: cistična fibroza, teška astma i teška hronična opstruktivna bolest pluća, osobe s rijetkim bolestima koje povećavaju rizik od infekcije, osobe s asplenijom ili disfunkcijom slezene, osobe na dijalizi)
• osobe ispod 60 godina s hroničnim bolestima i stanjima (hronične bolesti respiratornog i kardiovaskularnog sistema, hronične bolesti bubrega i jetre, dijabetesom, hroničnim neurološkim bolestima i različitim tipovima imunosupresije, asplenijom ili disfunkcijom slezene, morbidno pretilih, teška mentalna oboljenja)
• osobe zaposlene u značajnim javnim službama – policija, prosvjeta, socijalne službe i dr.
• ostale dobne skupine

Koja je cijena vakcinacije?

Vakcina je besplatna, kako bi svi građani mogli dobiti potrebnu zaštitu od zaraze virusom.

Jesu li vakcine sigurne?

Prije stavljanja na tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri regulatornom tijelu te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti. U ovom slučaju, da bi vakcina bila dozvoljena na teritoriji Evropske unije, treba je odobriti Evropska agencija za lijekove. Iako se za ove vakcine razvoj i regulatorni postupci provode ubrzano, konačno odobrenje mogu dobiti samo ako se dokaže da imaju pozitivan sigurnosni profil. Lijekovi i vakcine protiv bolesti COVID-19 se, nakon odobrenja, prate posebno intenzivno i s tim ciljem se na evropskom nivou upravo uvode novi mehanizmi pomoću kojih ćemo moći prikupiti još više podataka o sigurnosti njihove primjene. Evropska agencija za lijekove (EMA) izrađuje Plan praćenja sigurnosti kako bi se sve nove informacije koje se pojave u kontekstu pandemije, uključujući bilo koji sigurnosni signal relevantan za ocjenu omjera koristi i rizika vakcina, odmah identificirale i ocijenile te kako bi se pravovremeno poduzele sve odgovarajuće regulatorne aktivnosti radi zaštite javnog zdravlja. EMA se obavezala osigurati najviši mogući nivo transparentnosti za lijekove povezane s bolešću COVID-19 (uključujući vakcine), s obzirom na visoki javni interes i potrebu da se važne informacije podijele s naučnom zajednicom i pridonesu daljnjoj globalnoj saradnji.

Koje vakcine su u upotrebi u borbi protiv COVID-19?

Vektorske vaccine: Sputnik V, AstraZeneca/Oxford i Johnson&Johnson/Janssen vakcina
Vektorske (adenovirusne) vakcine koriste oslabljenu verziju bezopasnog adenovirusa (vektor) u koji je ubačen genetski materijal novog koronavirusa za sintezu spike proteina. Kada vektor virus uđe u naše ćelije, genetski materijal daje ćelijama uputstvo da naprave spike protein, na koji naše imune ćelije stvaraju antitijela i čime se pokreće ćelijski imuni odgovor. Spike protein ili protein šiljka je protein pomoću kojeg virus SARS-CoV-2 inficira naše ćelije, a koji koronavirusu daje izgled krune, po kojoj je dobio ime. Spike protein je identificiran kao ključni antigen virusa SARS-CoV-2 koji pokreće reakciju našeg organizma i uslovljava težinu kliničke slike. Adenovirusi u ovim vakcinama tehnologijama genetičke rekombinacije gube mogućnost repliciranja, tj. „razmnožavanja‟. Ovi virusi ne mogu izazvati COVID-19.

Sputnik V
Ruska vakcina Sputnik V (Sputnjik V) Instituta Gamaleja bazirana je na adenovirusnom vektoru i, prema dosadašnjim istraživanjima, ima efikasnost od 91,6% nakon dvije doze. Ova vakcina štiti 100% od komplikacija i teške slike COVID-19 te smrtnog ishoda. Dvije doze ove vakcine se daju u razmaku od 3 sedmice. Od najčešćih nuspojava vezanih za ovu vakcine navode se: simptomi slični gripi, groznica, bol u zglobovima i mišićima, glavobolja, lokalne reakcije poput bola i oticanja na mjestu primjene vakcine.

AstraZeneca
AstraZeneca je adenovirusna vektorska vakcina koju je AstraZeneca razvila s Univerzitetom Oxford. Covidshield vakcina i koreanska AstraZeneca vakcina su identične AstraZeneca vakcinama! Ne radi se o „kopiji“ AstraZeneca vakcine, nego o istoj vakcini, samo pod drugim nazivom. Podaci Univerziteta Oxford ukazuju da nakon primanja prve doze vakcine, efikasnost ove vakcine iznosi oko 76%, a nakon druge doze oko 82%, s intervalom pouzdanosti od 62,7% do 91,7% nakon više od 12 sedmica. Druga doza ove vakcine se daje nakon 4 do 12 sedmica, a posljednja istraživanja govore da je najbolje drugu dozu primiti što kasnije, nakon 8 ili 12 sedmica, jer je ova vakcina efikasnija i titar antitijela je veći ako je vremenski razmak između doza duži. Nuspojave ove vakcine su: umor, groznica, bol, otok i crvenilo na mjestu primjene vakcine, bol u zglobovima i mišićima, glavobolja.

mRNA vakcine – Pfizer/BioNTech i Moderna
Vakcine protiv COVID-19 bazirane na informacijskoj RNK (messenger RNA) ubacuju u naše ćelije lipidne nanočestice u kojima se nalazi segment genetičke poruke virusa SARS-CoV-2 zadužene za sintezu spike proteina. Messenger RNK ulazi u ćeliju i pokreće sintezu spike proteina koji će dovesti do reakcije našeg imunološkog sistema i stvaranja antitijela. Na ovom principu su bazirane vakcine kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna. Ove vakcine ne mogu izazvati COVID-19.
Prema dosadašnjim istraživanjima, obje ove vakcine su efikasne, odnosno potiču imunološku reakciju organizma i stvaranje antitijela i ćelijskog imuniteta. Efikasnost Pfizerove vakcine je, prema ovim istraživanjima, 95%, a Modernine 94,1%. Obje vakcine se daju u dvije doze, intramuskularno u rameni mišić, Pfizer u razmaku od 21 dan, a Moderna od 28 dana. Pfizer/BioNTech i Modernina vakcina protiv COVID-19 izazivaju sljedeće nuspojave: bol na mjestu uboda, groznicu, mučninu i bol u zglobovima. Većina nuspojava je blagog do umjerenog intenziteta i kratkog trajanja. Kod ovih vakcina postoji mogućnost anafilaktičke reakcije (jake alergijske reakcije), ali su ovakvi slučajevi izuzetno rijetki, i najvjerovatnije su, prema dosadašnjim istraživanjima, rezultat reakcije na polietilen glikol koji je sastavni dio ovih vakcina.

Inaktivirane (mrtve) vakcine – Sinopharm i Sinovac
Mrtve vakcine protiv COVID-19 do sada su razvile kineske kompanije Sinopharm i Sinovac. U ovim vakcinama virus COVID-19 je umrtvljen ili oštećen tako da se ne može umnožavati. One ne mogu izazvati COVID-19, i posebno su pogodne za primjenu kod imunokompromitovanih osoba. Prijavljena efikasnost Sinopharm vakcine je 76% (Kina) odnosno 86% (UAE). Prijavljena efikasnost Sinovac vakcine u istraživanjima varira od 50,4% do 91,2%. I Sinopharm i Sinovac vakcine se daju u intervalu od 28 dana. Mrtve vakcine rijetko izazivaju česte ili burne nuspojave. Takav je slučaj i s ove dvije vakcine, kod kojih su u pojedinim slučajevima prijavljene sljedeće nuspojave: bol i otok na mjestu primjene vakcine, umor ili simptomi slični prehladi.

Koje su to najčešće nuspojave nakon vakcinacije?

Poznati lakši neželjeni događaji nastali od COVID-19 vakcine slični su onima iz drugih vakcina koje se apliciraju pomoću injekcija i uključuju bol na mjestu uboda, glavobolju, umor, bolovi u mišićima. Ostali lakši neželjeni događaji uključuju povišenu temperaturu, drhtavicu, mučninu, artralgiju (bol u zglobovima). Do danas nisu zabilježeni ozbiljni sigurnosni problemi.

Koje su kontraindikacije za vakcinaciju?

Opća predostrožnost/kontraindikacija za bilo koju vakcinu jeste moguća alergijska reakcija (uključujući anafilaksu) na neku komponentu vakcine, kao i trenutno postojanje akutnog oboljenja s povišenom temperaturom kod osobe koja se želi vakcinisati.

Koliko puta se treba vakcinisati?

Kako bi vakcina mogla učinkovito zaštititi od zaraze koronavirusom, potrebno je primiti najmanje dvije doze vakcine u razmaku od nekoliko sedmica (prema uputama proizvođača). Ukoliko iz različitih medicinskih, ili nemedicinskih razloga, osoba ne može da primi drugu dozu vakcine u predviđenom vremenskom periodu, drugu dozu treba dati tako da odlaganje bude što je moguće kraće.

Trebaju li i osobe koje su već preboljele Covid-19 primiti vakcinu?

Osobe koje su imale potvrđenu SARS-COV-2 infekciju u proteklih 6 mjeseci mogu odgoditi vakcinaciju do isteka navedenog perioda.

Mogu li osobe oboljeti od COVID-19 nakon primljene vakcine?

Mogu se dogoditi tri stvari, da neko ko je primio vakcinu ipak dobije COVID-19:

1. Osoba koja je bila u kontaktu s virusom prije nego što se vakcinisala, tako da je u trenutku vakcinacije bila u inkubaciji;
2. Osoba koja je bila u kontaktu s virusom u toku desetak dana u kojima se tek razvijaju antitijela;
3. Osoba koja je primila tek prvu dozu vakcine i nije imala dovoljan titar zaštitnih antitijela. Imunološka reakcija organizma nije „na dugme“. Jednostavno, treba vremena da se počnu razvijati antitijela i zato se prvih 10-15 dana treba jako dobro čuvati, a treba se čuvati i prije vakcinacije. Oni ljudi koji su vakcinisani protiv COVID-19, a poslije oboljeli, često spadaju i u grupe kojima se teško čuvati od infekcije, recimo zdravstveni radnici imaju taj rizik. mRNA vakcine ne sadrže nikako virus SARS-COV-2, ni umrtvljen niti „živ“ virus koji se može replicirati. To znači da se COVID-19 ne može dobiti od ovih vakcina.

Može li se vakcinom smanjiti prijenos virusa s jedne osobe na drugu?

Još nije poznat učinak vakcinacije na širenje virusa SARS-COV-2 u zajednici. Nije još poznato u kojoj mjeri vakcinisane osobe mogu i dalje prenositi i širiti virus.

Koliko dugo traje zaštita vakcinom protiv COVID-19 oboljenja?

Trenutno nije precizno poznato koliko dugo traje zaštita vakcinom protiv COVID-19 oboljenja. Osobe vakcinisane tokom kliničkog ispitivanja nastavit će se pratiti još dvije godine kako bi se prikupilo više informacija o trajanju zaštite.

Mogu li djeca primiti vakcinu?

Dok podaci ne budu dostupni, ne preporučuje se vakcinacija djece i adolescenata ispod 16 godina. ‘EMA’ (Evropska agencija za lijekove) je s proizvođačem vakcina postigla dogovor o planu ispitivanja vakcina na djeci u kasnijoj fazi. Vakcine protiv COVID-19 nisu namijenjene djeci mlađoj od 16 ili 18 godina: granična dob za vakcinaciju zavisi od vrste vakcine.

Mogu li osobe s alergijama primiti vakcinu?

Jedina kontraindikacija za primanje vakcine protiv COVID-19 je alergijska reakcija na jedan od sastojaka vakcine. Historija bilo kakve iznenadne alergijske reakcije na druge vakcine i parenteralnu terapiju zahtjeva oprez, ali nije kontraindikacija. Navedene osobe potrebno je promatrati najmanje 30 minuta nakon imunizacije. U principu, osobe koje su imale alergijske reakcije na prvu dozu ne trebaju primiti drugu dozu vakcine. Hrana, kontakt i sezonske alergije se ne uzimaju kao mjere opreza.

(Izvori:https://vakcine.ba/teme/covid-19-i-vakcinacija/ (tekst je prilagođen, zbog obimnosti originalnog sadržaja)