PREPORUČUJEMO

Preuzmite zakone iz oblasti
prava osoba s invaliditetom
u BiH i FBiH

- ZDRAVSTVA
- ZAPOŠLJAVANJA
- PRAVA OSI
- PRISTUPAČNOSTI

Preuzmite zakone iz oblasti
prava osoba s invaliditetom
u BiH i FBiH

- DOMAĆI
- MEĐUNARODNI
- PUBLIKACIJE

Ukoliko nemate instatiliran
ovaj program, možete
ga besplatno preuzeti
(instalirati) ovdje:


(klikni na sliku za
preuzimanje programa)

 

10.04..2017. godine

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA – 7.APRIL
PROMOCIJA ČASOPISA "PARAPLEGIJA i MI"


Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizovala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine. Odlukom skupštine 7. april određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine.
Dan zdravlja se obilježava kako bi se kod građana podigla svijest o važnosti preventivnih mjera u očuvanju zdravlja i sprečavanje nastanka bolesti. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest i ispravno je liječiti.

s1

Ove godine tema za Svjetski dan zdravlja je depresija i obilježava se pod sloganom: "Depresija - hajde da razgovaramo / Depression - Let's talk"

.a2

Fondacija MHS (Fondacija medicinsko humano društvo) u saradnji sa ambasadom Republike Turske u Bosni i Hercegovini i Ziraat bankom – Sarajevo organizovala je obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 07.04.2017. godine u Hotelu Europa – Sarajevo.

Skup su otvorili profesor dr. sci. Mirsad Muftić, predstavnik Fondacije MHS, i Njegova Ekselencija  Haldun Koç (Haldun Koč), ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini.

Potom su o ovogodišnjoj temi Dana zdravlja „Depresija - hajde da razgovaramo“ predavanja održali prof. dr. Osman Sinanović – Depresija u neurološkim poremećajima, prof. Dr. Jasna Bajraktarević – Reci NE depresiji, i prof. dr. Mirsad Muftić – Rehabilitacione tehnike kod depresije.

a3 s4 s5

U okviru proslave Svjetskog dana zdravlja održana je i promocija devetog broja časopisa " Paraplegija i M"“ koji izdaje Savez paraplegičara Federacije Bosne i Hercegovine

s6 s7

O temi

Prema definiciji, depresija je ozbiljan emocionalni poremećaj koji značajno utječe na izvršavanje jednostavnih, svakodnevnih obaveza i razvoj problema u odnosima s drugim ljudima, uzrokuje patnju obitelji i dovodi do gubitka radne sposobnosti, a u najgorem slučaju vodi ka samoubistvu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na globalnom nivou 322 miliona ljudi pati od depresije. Na svjetskom nivou ova bolest je glavni uzrok 800.000 samoubistava godišnje i predstavlja drugi vodeći uzrok smrti među mlađom populacijom uzrasta od 15 do 25 godina.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija bi do 2020. godine mogla postati druga na listi vodećih bolesti u svijetu.

U Bosni i Hercegovini je teško doći do preciznih podataka o broju osoba koji pate od depresije jer se, tvrde stručnjaci, ne radi prijava depresije kao poremećaja, ali su podaci o prodaji lijekova pokazali da je upotreba antidepresiva među bh. stanovništvom u porastu, ali je i dalje ispod evropskog prosjeka.
Kontinuirani stres, ekonomska i socijalna nesigurnost te generalno nezadovoljstvo životnim okolnostima uzrok su porasta oboljelih od depresije i u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima kojima raspolaže, ukupna potrošnja lijekova iz skupine antidepresiva u BiH tokom posljednje tri godine je u porastu. Tako je 2014. godine prodato 887.573 pakovanja antidepresiva, u 2015. godini 955.762 i 1.030.898 pakovanja u 2016. Posljednji podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za 2015. godinu pokazuju da je na takve lijekove potrošeno 9.071.167,45 KM.

Depresija je bolest koju karakteriše tuga, gubitak interesovanja za događaje iz neposredne okoline, uz nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti u trajanju najmanje dvije sedmice.
Osnovne simptome čine:

  • Nedostatak životne radosti ili smanjenje uživanja u mnogim aktivnostima u odnosu na period prije pojave bolesti;
  • Osjećaj tuge ili žalosti. Osoba se nekada osjeća vise praznom nego tužnom, ili navodi da je istovremeno i tužna i prazna;
  • Bezvoljnost, kao gubitak interesa za hobije i sve drugo u čemu je osoba ranije uživala;
  • Niska energija i brzo umaranje;
  • Strah se javlja kod mnogih, najčešće vezan uz misli kako će se nešto loše da se dogodi;
  • Smanjenje sna, najčešće kao nesanica i rano buđenje, ali i kao pojačana potreba za snom;
  • Razmišljanje o samoubistvu i smrti uopšte;
  • Teškoće u donošenju odluka;
  • Oštećena koncentracija i pažnja;
  • Smanjeno samopouzdanje i samopoštovanje;
  • Osjećaj krivice, bezvrednosti i bespomoćnosti;
  • Stalne fizičke smetnje kao glavobolja, probadanja, vrtoglavica, hronični bolovi, usporenost u kretanju;
  • Razdražljivost;
  • Nemogućnost opuštanja;
  • Gubitak ili povećanje tjelesne mase.
s01

Depresija je čest mentalni poremećaj koji pogađa ljude svih uzrasta i svih sfera života. Ova bolest se može efikasno spriječiti i uz adekvatnu terapiju liječiti. Razgovor sa osobama od povjerenja može biti prvi korak ka oporavku od depresije. Također, potreban je stalni kontakt sa porodicom i prijateljima, a savjetuje se i fizička aktivnost, posebno šetnja te redovna ishrana i dovoljno sna. Ako vam to ne pomogne potražite stručnu pomoć ljekara.

Nakon završetka obilježavanja Svjetskog dana zdravlja priređen je prigodan koktel za sve prisutne na ovom skupu.

 

Stručna služba Saveza

nazad na novosti